Četiri ideje za razvoj Istre

Novi pristup u vođenju jedinica lokalne samouprave znači početi od sebe, a ne čekati da nam netko s vrha riješi probleme. Cilj je preuzeti odgovornost za vlastiti razvoj i upostaviti partnertstvo s onima koji u tome mogu pomoći, kazao je uvodno na javnoj tribini Udruge Ladonja u Zajedici Talijana predsjednik udruge Plinio Cuccurin.
Ustvrdivši da pokretač razvoja svake sredine mora biti lokalna vlast uz sudjelovanje građana, maksimalni konsenzus i transparentnost, što na ovim prostorima do sada nije bio slučaj, Cuccurin je ukazao da je takav način rada vidljiv u Balama, Tinjanu i Višnjanu.

Detaljno je predstavio razvoj Bala temeljen upravo na načelima građanskog konsenzusa, kojim je prihvaćena studija razvoja općine. Od općine opterećene brojnim problemima, od nesređenog stanja 9,5 km obale gdje je prostorni plan omogućavao 9000 turističkih postelja do neobrađenog zemljišta i s proračunom u 2003. godini od samo 3,8 milijuna kuna te s 1200 stanovnika, Bale u tri godine bilježe porast proračuna na 17,6 milijuna kuna, smanjenje prireza s 9 na 1 posto, programe za mlade i umirovljenike i prirast stanovništva zbog nove kvalitete života.

Dotakavši se izgorjele škole Veli Vrh, Cuccurin je predočio da je škola u Balama izgorjela u lipnju, osposobljena u rujnu, a nova, sa sportskom dvoranom koja je stajala svega 7 milijuna kuna, izgrađena u studenom.

Novi pristup u Balama prisutnim je Puljanima, kojih je bilo 300-tinjak, predočen i promo-filmom o Balama, nakon čega je Cuccurin iznio četiri konkretne zamisli o korištenju prirodnih resursa i potencijala lokalne sredine na razini Istre.

To su objedinjena javna nabava, novi pristup brizi za starije osobe, sudjelovanje građana kao investitora u gradnji parkirališnih kuća te plinofikaciji Istre. Objedinjenom javnom nabavom, koja se na razini jedinica lokalne samouprave može dogovoriti u pet mjeseci, štedi se najmanje 10 posto proračunskog novca, što je na godišnjoj razini 44,5 milijuna kuna. Starački bi se domovi mogli graditi tako da budući korisnici svoje nekretnine prepuste na raspolaganje lokalnoj samoupravi koja njima potom poduzetnički upravlja.

Garažne kuće, posebno značajno pitanje za Pulu, mogu se graditi tako da građani, a dovoljno je njih 1500 s po 5000 kuna, kupe zemljište za milijun eura, dovoljno za garažnu kuću s 1500 mjesta. Interes investitira u takvom je slučaju pokriven zadnjom etažom. Na koncu, u plinifikaciji Istre, umjesto jednog koncesionara, koji će kredit vraćati porastom cijene plina, mogli bi sudjelovati građani, fondovi i pravne osobe kao suvlasnici. Cuccurin procjenjuje da bi kao investitore bilo moguće uključiti 10 tisuća Istrana, a investicija bi bila isplativa u roku od 3 do 4 godine.

– Ova četiri pitanja su dijelovi mozaika, a što više ljudi sudjeluje, on će biti širi. Došlo je vrijeme da se upotrijebi znanje koje Istra ima, a za to vrijedi potrošiti vrijeme, zaključio je Cuccurin.

Puljani su se u kasnijoj raspravi s članovima Ladonje dotakli Brijuni rivijere, Rockwoola u Pićnu i Kaštijuna kao županijskog odlagališta. Cuccurin je istakao potrebu većeg angažmana građana u procesu donošenja prostorno-planske dokumentacije, ali se nije posebno odredio po pitanju Kaštijuna.

Zaustavio sam rasprodaju Hrvatske

Da hrvatski političari odgovornije shvaćaju svoj posao, zacijelo bi se zanimali za rezultate koji su na lokalnoj razini postignuti u malom istarskom mjestu Bale, gdje je već četiri godine na vlasti nezavisna lista Plinija Cuccurina. Osim što je hrvatskoj javnosti poznat po tome što je suvlasnik Adris grupe, Cuccurin se u javnosti sve češće spominje kao prvi čovjek Udruge građana Ladonja koja okuplja 20 udruga i nezavisnih lista. Ladonja (drvo koje se obično sadilo na središnjem trgu gdje su se mještani okupljali u ljetnim mjesecima) na sljedećim će lokalnim izborima u općinama, gradovima i samoj županiji izići sa svojim kandidatima. No, priča o Ladonji zapravo ima veze s preporodom Bala, Cuccurinova rodnog mjesta. Zajedno sa svojim suradnicima, on je od derutnog i zapuštenog gradića, koji ima 1200 stanovnika, stvorio poželjno mjesto za život kojim “upravljaju” svi građani. Kako je do toga došlo?

Mon Perin
- Sve je krenulo od entuzijazma grupe vršnjaka i naše odlučnost da sami pokrenemo razvoj svog mjesta, ne čekajući da to učini netko sa strane. U središtu našeg interesa bio je običan čovjek, stanovnik Bala kojemu je bilo potrebno osigurati uvjete života kao u drugim razvijenijim djelovima Istre. Prvi korak u tome bio je osnivanje udruge Mon Perin kao jezgre oko koje su se okupili svi oni koji su željeli sudjelovati u projektima razvoja Bala. Projekti koje smo predložili konsenzusom su prihvatili i građani i općinske vlasti. Realizacijom tih projekata u Balama je u protekle četiri godine Općina stvorila novu vrijednost u visini od više od 70 milijuna kuna - priča Cuccurin.

I, doista, lokalna je samouprava za vrlo kratko vrijeme ostvarila projekte za koje je i mnogo bogatijim mjestima potrebno više od desetljeća.

- U godini dana - nastavio je Cuccurin - sagradili smo školu, višenamjensku školsku dvoranu. Cijena koju je Općina platila je oko 14 milijuna kuna, a tržišna vrijednost toga je više od 22 milijuna kuna. Uređena su četiri velika parkirališta, otvorena jedna umjetnička galerija, dječji vrtić, uređeni gradski trgovi, pročelja kuća u središtu mjesta, sagrađena infrastruktura u autokampovima, a počeli smo i graditi gradsku kanalizaciju.

Također, zainteresiranim obiteljima, njih oko stotinu, Općina je na korištenje dala oko 400 hektara poljoprivrednog zemljišta za uzgoj maslina, a osnovana je i poljoprivredna zadruga koja će se, među ostalim, baviti otkupom i preradom maslina. Za mlade smo predvidjeli, uz ostalo, 107 građevinskih čestica za jednu kunu, a upravo ovih dana Općina je preko natječaja dodijelila prve takve čestice za gradnju. Svi studenti dobivaju stipendije, a umirovljenici dva puta godišnje novčanu pomoć itd. Ne rasipamo se, samo se ponašamo domaćinski - priča Plinio Cuccurin.

Kako pojašnjava, to je bilo moguće ostvariti u Balama jer je Općina usvojila razvojne dokumente. Prije usvajanja građanima je dana prilika da se na zborovima izjasne o tim dokumentima.

Sve političke stranke preuzele su obvezu provedbe tako utvrđenog programa razvoja.

- Naš pristup razvoju polazi od načela održivog razvoja, on mora biti takav da donosi koristi sadašnjim, ali i budućim generacijama - pojašnjava Cuccurin.

Zato općinska uprava u Balama nije dopustila rasprodaju “obiteljskoga blaga”. Primjerice, nije dana dozvola da se devet kilometara obale urbanizira, da se naprave vile i apartmani za deset tisuća ležajeva.

(članak originalno objavljen u jutarnjem listu)

Osnovana udruga građana Ladonja

U prepunoj sportskoj dvorani pred više od 1.000 ljudi iz svih dijelova Istre, jučer 31.5. je na osnivačkoj Skupštini osnovana Udruga građana ‘Ladonja’. Očekivano, njenim je predsjednikom postao Plinio Cuccurin, inicijator okupljana nezavisnih listi i pokretač baljanske udruge građana Mon Perin. U razdraganoj atmosferi obilježenoj isključivo ‘zelenim listićima’ koji su označavali odluku ‘za’ okupljeni su usvojili statut, logotip, programska načela te odabrali tijela udruge, uključujući i Središnji odbor s 56 članova.

Nakon ‘Lijepe naše’ i ‘ Krasne zemlje’ u ime Inicijativnog odbora skupu se obratio višnjanski načelnik Angelo Mattich, podsjetivši da je okupljanje nezavisnih, iz kojeg je nastala ideja o udruzi građna, započelo dogovorom nezavisnih listi Bala, Tinjana, Višnjana te Medulina, nastavilo se Izjavom o suradnji i prijateljstvu i rezultiralo savezom od 30-ak listi i udruga Istarske i Primorsko-goranske županije. - Upravo je tom prigodom u Poreču nastala inicijativa za osnivanja udruge građane oko ideje cjelovitog razvoja civilnog društva, odnosno promicanje slobode čovjeka i jednakopravnosti svih građana, kazao je Mattich.

Okupljeni su uz burno odobravanje (širimo bratstvo i jedinstvo Istre, kazao je Vlado Ivetić, načelnik Tinjana, uz kojeg je u Bale stigao pun autobus Tinjanaca) prihvatili sve akte te tijela ‘Ladonje’: Nadzorni odbor s 9 članova, Predsjedništvo s 11 članova, Tajništvo s 8 članova i tajnikom Eniom Malusom te Središnji odbor s 56 članova i predsjednikom A. Mattichem, a predsjednik ‘Ladonje’ Plinio Cuccurin potvrđen je aklamacijom.

Nakon izbora Cuccurin je istaknuo da predsjednik ne može raditi sam što je dokazano dosadašnjim timskim radom osnivača, a Središnji odbor ‘Ladonje’ čine upravo ljudi koji će proizvoditi i prezentirati projekte za “još bolju Istru”. Govoreći o osnovnim načelima udruge, naglasio je da je smisao ‘Ladonje’ da građani na vrijeme budu uključeni u projekte, a ne da budu, kao do sada, puki promatrači. ‘Ladonja’ će se zalagati za vlasničko uključenje građana u razvojne projekte u Istri, jačanje suradnje jedinica lokalne samouprave, jednako vrednovanje razvojnih projekata, povezivanje sa znanstvenim institucijama, uz načela zajedništva, otvorenosti, održivog rasta, odgovornosti lokalne samouprave za ukupni razvitak te uz konsenzus pri donošenju ključnih odluka. - Ova načela nisu mrtvo slovo na papiru - dokazana su u Balama na primjeru udruge Mon Perin, ustvrdio je Cuccurin i zaključio: “Istra je do danas bila poznata po dva simbola - kozi i kažunu - a od danas i po ladonji, mjestu gdje ćemo se okupljati i stvarati zajedništvo.”

Među okupljenima čuli su se usklici ‘Plinio župane’, na što se ipak večeras nije posebno reagiralo. Anton Rudan, nezavisni načelnik Mošćeničke Drage u tri mandata i novoizabrani predsjednik Nadzornog odbora ‘Ladonje’ sumirao je skupštinu riječima “Želimo da ‘Ladonja’ uspije, da svi ostanemo ljudi i želimo si dobro.” Skupštini su se obratili i poznati astronom Korado Korlević, uz tvrdnju da u svijetu odgovor na probleme nudi isključivo lokalna zajednica te baljanski načelnik Edi Pastrovicchio kazavši da “ako Plinio prihvati kandidaturu za župana bit će bez njega jako gorko u Balama”. Stoga su se svi prisutni zasladili tortom - poklonom udruge ‘Mon Perin’ udruzi ‘Ladonja’ i krenuli na feštu uz Gustafe.