Zajednički redar za Bale, Žminj, Kanfanar i Svetvinčenat

Općina Bale, Žminj, Kanfanar i Svetvinčenat, odnosno njihovi načelnici krenuli su u dogovor kako za područje ove četiri općine zaposliti jednog komunalnog redara. Redar bi imao ovlasti pisati i kazne, a njegovo bi zapošljavanje financirale zajednički sve četiri spomenute općine.
- Sigurni smo da ćemo na taj način smanjiti troškove zapošljavanja komunalnog redara, a vjerujemo da će on početi raditi do proljeća, kazao nam je načelnik Bala Edi Pastrovicchio.
- Na inicijativu mene i načelnika Bala došlo je do povezivanja naše općine, Bala, i Žminja a potom nam se priključio i Svetvinčenat. U našim dogovorima željeli smo vidjeti mogućnosti zajedničke suradnje kako bismo pospješili efikasnost naših jedinica lokalne samouprave. Primjer zajedničkog komunalnog redarstva je samo jedna od mogućnosti oko kojeg smo se brzo dogovorili, a očekujem da će u budućnosti biti još zajedničkih projekata i da ćemo pokazati da se neovisno o političkoj pripadnosti može kvalitetno surađivati u korist građana. Dogovorili smo da ćemo koristiti iskustva koja je neka od naših općina imala, a drugoj tek slijede. Razmjena iskustava u radu naših općina, siguran sam, uvelike će doprinijeti efikasnosti svake od općina, kazao nam je načelnik Kanfanara Sandro Jurman.

Do proljeća završena infrastruktura u Zagrebačkoj i Negrijevoj

Prema planu komunalnih aktivnosti u Balama bi početkom proljeća trebala biti dovršena infrastruktura u Ulici Aldo Negri i Zagrebačkoj, kako ove dvije ulice zadiru i u zaštićenu starogradsku jezgru da bi se moglo raditi prethodno su izvršena sva potrebna arheološka istraživanja. Trenutno se radi i na projektu popločenja trga u Zagrebačkoj ulici, no da bi radovi mogli započeti prethodno je potrebno sanirati jednu zgradu.
Pri kraju su i radovi građevinskog dijela jezera i pročistača, a općina je, saznajemo od načelnika Edija Pastrovicchija, u pregovorima s dvije tvrtke koje bi mogle biti potencijalni isporučitelji uređaja za pročiščavanje. U infrastrukturne radove općina će ukupno uložiti 12,5 milijuna kuna.

Tinjan u međunarodnom projektu “In Kult”

Općina Tinjan kreće u svoj prvi međunarodni projekt. Naime, Europska komisija odobrila je projekt službenog naziva “Umrežavanje u valorizaciji nematerijalne kulturne baštine”, odnosno radnog naziva “InKult”. Nositelj projekta bit će austrijska općina Auersbach, a priključit će mu se još austrijski grad Feldbach, kao središte štajerske subregije Vulkanland, okrug Ziwiec i općina Radziechowy u Poljskoj, općine Kerkeszentkiraly i Lispeszentadorjan u Mađarskoj, te općina Tinjan kao jedini hrvatski predstavnik.
Sudjelovanje Općine Tinjan u ovom važnom projektu kruna je preklani započete suradnje dviju općina poznatih po prizvodnji pršuta - Tinjana i Auersbacha. Pršuti će biti i okosnica za sudjelovanje u projektu i Tinjanu i Austrijancima.
Hodogram i teme budućih aktivnosti bit će dogovorene na sastanku u Auersbachu zakazanom za svibanj, na koji će otputovati i desetak ljudi iz Tinjana. No, već se sada zna da će projekt rajati dvije godine, da je Europska komisija za njega izdvojila 150 tisuća eura, te da je u već odobrenoj dokumentaciji u tom preiodu planirano petnaestak susreta i radionica u sve četiri zemlje koje u projektu sudjeluju. Tinjan bi trebao biti domaćin dva takva susreta prvi je planiran tijekom ISAP-a u listopadu, a drugi u svibnju 2011. godine.
Načelnik Tinjana Mladen Rajko najavljuje da bi se u sklopu projekta mogla pokrenuti i inicijativa o zaštiti umijeća proizvodnje istarskog pršuta kao nematerijalne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj. To su neke druge hrvatske općine učinile za dvadesetak svojih tipičnih tradicijskih prehrambenih proizvoda. Projekt “InKult” bit će prvo tinjansko iskustvo s međunarodnim projektima, a načelnik vjeruje da će sudjelovanje u njemu biti korisno za afirmaciju Tinjana i njegovih pršuta te drugih zanimljivosti ove općine izvan granica naše zemlje.

Gradonačelnik guši rad mjesne samouprave

Danas vas želimo izvijestiti o još jednoj odluci pulskog gradonačelnika, a radi se o odluci da jedan tajnik opslužuje četiri mjesna odbora što do sada nije bio slučaj. O tome su nas gradonačelnikovi ljudi izvjestili na jučerašnjem sastanku predsjednika mjesnih odbora. Razlog što će jedan tajnik u budućnosti raditi za četiri mjesna odbora, rečeno nam je jučer, je slabo punjenje gradskog proračuna, te kako su nas obavijestili, unatoč tome što su nedavno dio ljudi poslali u prijevremene mirovine, nedostatn broj ljudi u gradskoj upravi koji bi taj posao tajnika obavljali. Ovu odluku gradonačelnika smatramo novim udarom na rad mjesne samouprave. Grad je najprije odmah poslije izbora ukinuo naknade za vijećnike u mjesnim odborima, a sad eto građanima grada Pule više neće biti na raspolaganju ni tajnici mjesnih odbora kao što je to bio slučaj do sada. Na sinoćnjem sastanku Savjeta mjesnih odbora koji se inače uopće ne sastaje s gradonačelnikom, iako bi gradonačelnik Savjet trebao sazivati svaka dva mjeseca, još smo jednom dovedeni pred gotov čin, a gradonačelnik je pokazao da mu nije stalo do našeg mišljenja. Želimo naglasiti da je mjesni odbor vrlo važan za život u gradu i način neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima koja su od njihovog interesa. Upravo stoga smatramo da gradonačelnik čini sve da uguši rad mjesne samouprave, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare Dušanko Babić, inače predsjednik Mjesnog odbora Štinjan.
Naglasio je također kako je Mjesni odbor Štinjan godinama tražilo zapošljavanje profesionalnog tajnika, a novom odlukom tajnik mjesnog odbora radit će jednom tjedno, a stranke će primati od 8.30 do 11.30 sati.
- Kako je to radni dan, kada većina naših sumještana radi, Štinjanci će da bi došli do tajnika mjesnog odbora morati uzeti slobodan dan ili godišnji odmor, rekao je Babić i izvijestio kako se nakon ukidanja naknada vijećnicima mjesni odbori uglavnom bore s kvorumom. Babić smatra kako se 800 tisuća kuna proračunskog novca koje se uštedjelo na viječnićkim naknadama moglo prerasporediti za plaće tajnika.
- Na primjeru mjesnog odbora Štinjan želimo vam pokazati njihovu važnost. Tijekom posljednje dvije godine od kad vodimo mjesni odbor uspjeli smo aktivirati desetak udruga koje djeluju na našem području - radi se o boćarima, aktivirali smo ribolovno društvo, veterane, malde… Lani smo po prvi puta organiziali sastanak udruga s Turističkom zajednicom Pule koja nam je pomogla u realizaciji nekih naših programa, kazao je član Ladonje Nikola Zgonjanin.
- Prošle smo godine organizirali Štinjansko ljeto i u njegovu realizaciju uključili više od 200 naših sumještana, organiziali smo Štinjansku noć, Brodet cup, bili smo pokrovitelji Međunarodnog natjecanja u udičarenju, organizirali smo Županijsko natjecaje u udičarenju, za Božićne blagdane darivali smo 220 mališana koji žive u Štinjanu. Organizirali smo i dvije izložbe, od kojih je ona o flori i fauni doživjela velike pohvale. Uspjeli smo prikupiti sredstva za dvije stipendije za naše najbolje učenike - jednu daje mjesni odbor, a drugu Udruga veterana NK Štinjan, organizirali smo školu ribolova, nabrajao je Babić aktivnosti mjesnog odbora kojem je na čelu. Nije zaboravio spomenuti da je na inicijativu mjesnog odbora uspostavljena suradnja s tvrtkom “Kamen” iz Pazina, koja je osigurala 1,8 milijuna kuna i na taj je način asfaltirano oko tri kilometara ceste na tom području.
- Mislim da ovi primjeri najbolje svjedoče o značaju rada mjesnih odbora i pokazuju da mjesni odbori mogu biti spona između građana koji žive na njihvom području i grada, ali pokazuju i to da rad mjesnih odbora nije ne važan i da ih gradonačelnik ne smije zanemarivati, a on ovim svojim odlukama čini upravo to. Zato predlažemo gradonačelniku da svoju odluku još jednom preispita, kazao je Babić.

Za Cuccurinovu stranku glasalo bi 9,5 posto ispitanika u 8. izbornoj jedinici

Istraživanje koje je agnecija Mediana provela u studenom na uzorku od 800 ispitanika, a naručila ga je Ladonja pokazalo je da je više od 50 posto ispitanika 8. izborne jedinice čulo za udrugu građana Ladonja. No, rezultati su za Ladonju bitno povoljniji u istarskom dijelu 8. izborne jedinice gdje je za ovu udrugu čulo više od 80 posto ispitanika. Ovim rezultatima Ladonja može biti zadovoljna budući je na političkoj sceni tek nešto više od godinu dana, a njeni vijećnici po prvi puta ušli su općinska i gradska vijeća, te u Županijsku skupštinu. Istina, nakon lokalnih izbora u svibnju Ladonja se i profilirala kao druga snaga na Poluotoku. Istraživanje je pokazalo da gotovo 64 posto ispitanika koji su za Ladonju čuli o njoj ima i pozitivan dojam, dobar je i rezultat istraživanja koji kazuje da Ladonja ispunjava očekivanja 67 posto svojih birača.
Zanimljivima nam se čine stavovi ispitanika na pitanje da ocjenom od 1-5 ocijene koje su im osobine političara važne. Ispitanici koji su sudjelovali u ovom istraživanju prednost daju kandidatu, a ne stranci kojoj pripada, ne pridaju veliku važnost imovini političara, ali tvrde kako afere negativnu utječu na image političara. Nemali broj njih tvrdi i kako politika uvijek treba nove vođe.
U dijelu istraživanja u kojem je Mediana zatražila od ispitanika da ocijene važnost karakteristika pojedinih stranaka pokazalo se da ispitanici korupciju češće povezuju s većim političkim strankama, ali zanimljiva je i teza da poveći broj ljudi smatra kako bi bilo dobro da u parlament uđu nove stranke, ne tako velik broj ispitanika više vjeruje strankama koje su duže na političkoj sceni.
U istraživanju je više od 60 posto ispitanika Plinija Cuccurina definiralo pozitivnim, a vrlo je zanimljiv postotak od samo 16 posto ispitanika u Istri koji za njega nisu čuli.
Medianini anketari postavili su još jedno pitanja svojim ispitanicima a glasilo je: Koliko je vjerojatno da biste glasali za stranku čiju bi listu predvodio Plinio Cuccurin. Evo rezultata - za tu stranku sigurno bi glasalo 8, 9 ispitanika, oni ne bi vjerojatno glasali ni za jednu drugu stranku. Među tim takozvanim ekskluzivnim biračima od onih koji bi sigurno izašli na izbore njih 14,8 u Istri, te 4,7 posto u Primorskoj županiji sigurno bi glasali za Cuccurina, što daje skor od 9,5 posto ispitanika u 8. izbornoj jedinici koji bi sigurno izašli na izbore i glasali za Cuccurinovu stranku.

Rezultati istraživanja možete pogledati ovdje

Od četvrtka anketa među mladim Puljanima

Mladi Ladonje, od četvrtka 14. siječnja provodit će anketu među svojim sugrađanima, također mladima. Anketa ima sedam pitanja, potpuno je anonimna, a imate li do 29 godina i želite sudjelovati u njoj tada je možete “skinuti” i s naših stranica. Odgovore nam dostavite na mail ladonja@ladonja.org. bit ćemo vam zahvalni.
Anketni upitnik možete pogledati ovdje

Račić: Smanjenjem potpora za novorođenčad Miletić pokazao svoju neosjetljivost

Odluka gradonačelnika Pule donesena krajem prosinca kojom se u ovoj godine potpora za novorođenčad smanjuje s tisuću na 500 kuna još je jedan dokaz socijalne neosjetljivosti ljudi koji vode grad. Ovom je odlukom gradonačelnik izravno naštetio najosjetljivijem sloju našega društva - majkama i djeci. Iznos koji grad daje mladim majkama u ovom trenutku nije dovoljan ni za kupnju tri paketa pelena, a posebno je žalosno smanjenje iznosa potpore kada znamo da primjerice Medulin daje dvije tisuće kuna za novorođeno dijete, Bale pet, a u Tinjanu se za prvorođeno dijete iz općinske blagajne izdvaja dvije, za drugorođeno dijete tri, a za treće dijete u obitelji pet tisuća kuna. Za obitelji kojem imaju više od troje djece Tinjanci izdvajaju deset tisuća kuna, rekla je na današnjoj konferenciji za novinare vijećnica u Gradskom vijeću Pule s Nezavisne liste Plinija Cuccurina Dunja Račić. Podsjetila je također kako u Balama djeca koja vrtićke programe upisuju prvi puta ne plaćanju pohađenje programa. Ona je citirala i izjavu gradonačelnika Miletića, objavljenu u medijima 28. veljače prošle godine kada je on rekao : “Mogu zajamčiti građanima da se cijene komunalnih usluga zamrzavaju. Štoviše, prilikom usvajanja proračuna za 2009. godinu maksimalno smo se usmjerili na socijalnu komponentu. Već smo povećali iznose za porodiljnu naknadu na tisuću kuna…”.
- Poznato vam je što se dogodilo sa zamrzavanjem komunalne naknade, a evo sad s ovim smanjenjem potpora kako se gradonačelnik drži obećanja o socijalnoj osjetljivosti grada.
U 2008. godini grad je ukupno za naknadu za novorođenčad izdvojio 290 tisuća kuna, u 2009. taj je iznos povećan na 580 tisuća, a u ovoj godini taj će iznos ponovno biti prepolovljen., rekla je Račić i zapitala se mora li grad zaista štedjeti na djeci i rodiljama.
- Uvijek ćemo se vraćati na fantomski projekt Pula NonStop, na kojem se ni u ovoj godini ne štedi, iako od njega nemaju koristi ni kultura ni građani, niti itko razumije razlog njegovog postojanja. Očito je da su interesi pojedinica i kapitala, gradonačelniku važniji od naše budućnosti, istaknula je Račić, i podsjetila da se Ladonja zalaže za socijalnu politiku kojoj su na prvom mjestu majke, djeca, invalidi i osobe treće životne dobi. Račić je sugerirala gradskim vlastima da se osjetljiva socijalna pitanja u buduće rješavaju timski - na Gradskom vijeću.

Karolina zapela zbog nerealnog projekta

O jednoj drugoj temi na koju su Puljani vrlo osjetljivi govorio je Filip Zoričić, član Ladonje, a radi se o izgradnji parkirnih ili garažnih kuća.
- U pokušajima pripreme za izgradnju suvremene parkirne kuće u ovom gradu izredale su se brojne gradske uprave, a sve su bile gotovo podjednako neuspješne. Izgradnja na lokaciji Karolina za koju je jučer na konferenciji za novinare gradonačelnik objavio kako se neće dogoditi, zapela je zbog nerealno postavljenog projekta, te koncepcije financiranja koja u potpunosti ovisi o sposobnostima investitora-partnera, a na grada Pule.
Zoričić je podsjetio da su bile planirane parkirne kuće uz Danteov trg, na Karolini i Pragrandeu te ispod igrališa Gimnazije, potom kod tiskare, na obali uzduž Rive na pontonima i na lokaciji današnje uprave “Pulaparkinga”.
- Grad će u 2010. godini, kazao je Zoričić, zbog javno proklamirane skromnosti namjeni parkiranja privesti tek dio postojećg platoa kod Rojca, što je doista skromno uzme li se u obzir koliko je javnog novca potrošeno na reklame, medijske agencije i ostale intelektualne usluge, kazao je Zoričić i predložio “Pulaparkingu” da pokaže više samostalnosti u donošenju ključnih odluka.
Zoričić je također podsjetio da je Ladonja u predizbornoj kampanji predlagala koncepciju financiranja izgradnje parkirališnih kuća po modelu izdavanja gradskih obveznica, kao i povezivanje sustava grada u jedinstveni sklop, ali se gradska vlast na te prijedloge oglušila.

Zoričić: Djeca treniraju u nenormalnim uvjetima, a kauboji u klubovima pune blagajne

Profesor Filip Zoričić, koji se i u emisijama na TV Novoj i Radio Giardinima rado osvrtao na aktualne probleme u gradu Puli uputio je javnosti otvoreno pismo kojim želi upozoriti na očajno stanje u omladinskim pogonima nogometnih klubova na području Puljštine.
- Bio sam trener nogometa u omladinskome pogonu NK Istre, „stare Istre“, zadnje tri godine, do danas. Otišao sam zbog zamora i vječnih bitaka s ljudskim vjetrenjačama u tome klubu. Generacija mlađih pionira ima nekolicinu talentiranih dječaka i motiva mi nikada nije nedostajalo, ali na kraju godine zaista se osjetila ogromna zasićenost i umor kod djece, roditelja i mene.
U zadnje tri godine kao mlad čovjek i trener uvjerio sam se u katastrofalno stanje u gotovo svim pulskim klubovima i okolici. Ne mislim tu samo na neplaćanje trenera, što je postalo normalno, nego na žalostan odnos prema djeci kojoj ionako nedostaje sadržaja u gradu, a motiv gube iz dana u dan, pa se nemojmo pitati zašto prednjačimo po ovisnostima.
Žalostan sam kada se okrenem i vidim da je pulski nogomet zaglibio u željama isluženih trenera i neradnika koji će sve učiniti za svoj džep i svoj ego. Klubovi su postali bastioni malih kauboja koji uzimajući novac iz proračuna, ali i od roditelja, time pune svoje blagajne. Djeca rade u nenormalnim uvjetima, dok istovremeno grad od igrališta radi parking (Marsovo polje), a jedna nova trenerka, novi dres, nova lopta učine to dijete sretnim i ponosnim te ga bar na trenutak približi njegovim idolima i idealima.
U radu omladinskih pogona nedostaje pedagogije i psihologije koji su jako važni za razvoj djece, a upravo te dvije komponente razvoja nedostaju „ljudima“ koji vode Udrugu trenera i Nogometni savez, a usudio bih se reći i Savez sportova, stoji u otvorenom pismu Filipa Zoričića.
Javno pitam tu „gospodu: ‘Do kada će vaša usta biti gladna novca?’ Djeca su nam najvažnija, ali izgleda da to ostaje samo na papiru. Radio sam u klubu koji je živi mrtvac, a, sjetite se, bio je ponos Istre. Zašto? Upravo zbog ljudi koji su tamo bili i svojim švercerskim interesima punili svoje džepove.
U mračnome tunelu pulskoga nogometa ipak vidim i malo svjetla, a to su M. Rašula. I. Rakić, Mavrići, Ostović, Peršić, Lugarić, Babić, Basta, Dadić, Šverko, Radulović, V. Rašula, Brmolić i posebice Sergio Scoria, čovjek koji svoje iskustvo daje mladima bez trunke zajedljivosti. Uz njih, a vjerujem i još neke, koje ne poznajem, trebaju biti samo ljudi koji vole nogomet i naš grad, tada će, siguran sam, biti i novca, stoji u pismu prof. Zoričića.

Mediana: Pozitivan dojam o Ladonji iskazalo 63,8 ispitanika

Ladonja je naručila, a Mediana napravila istraživanje u kojem je ispitanicima njima 800 iz Istre i Primorsko-goranske županije, odnosno 8. izborne jedinice postavljen niz pitanja. Istraživanje je provedeno od 21. do 25. studenog na slučajnom reprezentativnom uzorku, a anketari su razgovarali samo s punoljetnim osobama.
Šest mjeseci nakod održanih lokalnih izbora, na kojima se Ladonja profilirala kako druga politička snaga u Istri, ispitanici su pitani jesu li do sada čuli za Ladonju. Rezultati pokazuju da je za Ladonju dosad čulo 53 posto birača 8. izborne jedinice. Za Ladonju je, kazuju rezultati istraživanja, u Istri čulo 80, 8 ispitanika, što je izvrstan rezultat, na kojeg zasigurno utječe i činjenica da nezavisne liste koje su na izborima u svibnju sudjelovale pod krošnjom Ladonje imaju aktivne vijećnike u nizu istarskih općina i gradova, a najavljuje im se i priključivanje novih. Na prepoznatljivost Ladonje i njenog čelnika Plinija Cuccurina zasigurno je utjecala i predizborna kampanja u svibnju prošle godine, ne treba zanemariti i predizbore za župana, prve u Hrvatskoj, kako ni biciklijadu održanu pod sloganom “Srcem do pobjede - za još bolju Istru”. U postizbornom periodu očito je do ispitanika u istraživanju došli su i prijedlozi Plinia Cuccurina, te županijskih i gradskih vijećnika o štednji i racionalnom ponašanju u lokalnim upravama, objedinjenoj nabavi …
Na pitanje anketara o tome kakav je dojam ispitanika o Ladonji, 53,5 posto ispitanika u Istri kaže da ima uglavnom pozitivan dojam, dok njih 11,9 posto ima izrazito pozitivan, ukupno njih 63,8 posto ima pozitivan dojam o Ladonji.
U vrijeme izrazito velikih previranja na političkoj sceni Hrvatske nije na odmet pogledati kako su se ispitanici u istraživanju izjasnili u kojoj mjeri stranka kojoj bi ukazali svoje povjerenje da se kojim slučajem održavaju izbori ispunjava njihova očekivanja. Rezultatima može biti zadovoljna Ladonja koja zadovoljava 67,3 posto svojih birača, dok 53 posto SDP-ovih birača smatraju kako ta stranka ispunjava njihova očekivanja. Nije na odmet spomenuti i da nešto manje od 40 posto ispitanika u 8. izbornoj jedinici smatra, da stranka za koju bi glasali uglavnom ili u potunosti ispunjava njihova očekivanja.

Pdf možete pogledati ovdje