Cuccurin: Župan Ivan Jakovčić je zabio autogol

Nakon više od dva i pol mjeseca izbivanja iz Županijske skupštine Istarske županije, predsjednik udruge Ladonja i nezavisni vijećnik Plinio Cuccurin vratio se sa sedam svojih kolega u vijećničke klupe, čime je završen »otvoreni rat« Ladonje i vladajućeg saveza IDS, SDP, HNS u Istri.
Skupština je jednoglasno izglasala mjere uštede i racionalizacije. Iako je taj prijedlog formalno podnijela vladajuća većina, Cuccurin javnosti poručuje da je IDS zapravo bio prisiljen prihvatiti njegove mjere štednje, koje je predložio prije dva mjeseca kad je Ladonja i odlučila bojkotirati rad Skupštine.
– Mi jesmo dijelom pristali na kompromis zbog toga što je to jedini način da se, preformulirani, naši prijedlozi prihvate. Ali, činjenica je da se pokazalo da postoji politička snaga koja je u stanju »natjerati« IDS ne samo na kompromis nego i na promjenu vlastitog stava. Može župan Ivan Jakovčić sada govoriti da je to njegov originalni prijedlog, ali svi znamo da smo mjere predložili mi iz Ladonje, da im se on smijao i odbijao ih, a sada ih je i sam prihvatio. To je pravi autogol – kaže Cuccurin.
Najavljuje da će Ladonja sada kad se pokazalo da određeni politički pritisak donosi efekte koji su pozitivni za sve građane Istre, i ubuduće stalno predlagati svoja rješenja za sve politike i odluke koje izglasava Skupština.
– Pokazalo se da postoji politička snaga koja je u stanju »natjerati« IDS ne samo na kompromis nego i na promjenu vlastitog stava. Od sada pa ubuduće, vijećnici u Skupštini imat će priliku na svaku temu slušati dva predlagača – župana Jakovčića i mene. To će biti nova politička praksa u Hrvatskoj – kaže Cuccurin, piše Tihana Tomičić za Novi list.

Renesansa

Na sjednici Skupštine Istarske županije 2. kolovoza, ali i na skupštinskim odborima, pokazana
je prava renesansa u radu. Političkih ubadanja bilo je puno manje nego inače. Dijalog se vodio na bazi argumenata. Zaključci skupštinskih odbora na četiri prijedloga iz opozicijskog Kluba vijećnika nezavisne liste Plinija Cuccurina, koji su bili kompromisno dogovoreni, jednoglasno su usvojeni na Skupštini.

Kada je u svibnju najbrojnija opozicija napustila Skupštinu istarski župan Ivan Jakovčić poručio je da “nemaju hrabrosti biti predlagači akata”. Reagirao je i na
sjednici Skupštine od 28. lipnja rekavši da u njegov Ured nisu došli nikakvi prijedlozi vijećnika Ladonje. Oni su uoči Skupštine, koju su bojkotirali, najavili slanje četiri prijedloga
zaključaka o racionalizaciji poslovanja i uštedama u skupštinsku proceduru, i to po hitnom postupku. Ti su se prijedlozi našli pred vijećnicima 2. kolovoza.

No, zanimljivo je da su te iste zaključke, ali tada u formi jednog zaključka, iz Ladonje još 14. prosinca lani predložili na aktualnom satu. Predsjednik Skupštine Dino Kozlevac u dopisu od 17. lipnja priznaje da je taj prijedlog sačinjen po odredbama skupštinskog poslovnika. Ujedno daje i odgovor zašto ga nije uvrstio na dnevni red Županijske skupštine. “Bilo bi od mene nekorektno da vaš prijedlog uvrstim u dnevni red bez da su stvorene sve pretpostavke za usvajanje istog”, piše Kozlevac. Nakon toga moram se zapitati nekoliko stvari. Gdje u poslovniku piše da predsjednik Skupštine ima takvo pravo veta? Gdje u poslovniku piše da mora biti usvojeno sve ono što se nađe na dnevnom redu? Zašto nakon svake točke dnevnog reda predsjednik Skupštine otvara raspravu? Ako se sve unaprijed zna, onda nekaumjesto prosječnih četiri i pol sata Skupština traje sat i 15 minuta. Nakon aktualnog sata neka u 15 minuta odigraju ulogu glasačkog stroja, poberu naknadu za rad i odu doma. Na kraju je Kozlevac ispoštovao proceduru, zaključci su došli na dnevni red i, iako u drugoj formi, djelomično su usvojeni, ali dovoljno da svi budu zadovoljni.

Koliko je župan kumovao usuglašavanju i dogovaranju na dva skupštinska odbora - ne znam.
Čisto sumnjam da nije bio na vezi dok se to radilo ili da prije toga nije dao upute za djelovanje i stranački blagoslov. Ono što sigurno znam je to da na Skupštini na tu temu nije rekao ni riječi. Podsjećam da po skupštinskom poslovniku kada župan nije predlagač akta
(kao u ovom konkretnom slučaju) od predsjednika Skupštine dobiva takav akt i daje svoje mišljenje. Iako je bilo najavljeno da će to učinitina samoj Skupštini (to je poslovnička iznimka), to se nije dogodilo. Čini mi se da se tako pokušalo stvoriti iluziju da se župan nije miješao, što mi djeluje kao nemoguća misija.

I u Ladonji su nešto naučili. Demokracija je i procedura. Sve mora biti po špagi odnosno po skupštinskom poslovniku i županijskom statutu. Nije im trebala ona blamaža kada
su svoje prijedloge za Županijsku skupštinu pisali na papirima s oznakom Ladonje!
Naučili su i da ne moraju sve raditi sami, već da su im na raspolaganju - kao
i svim županijskim vijećnicima, bez obzira na to bili iz pozicije ili opozicije - i u
županijskoj upravi. Pokazali su upornost, ustrajnost pa i tvrdoglavost u onome što
oni misle da bi bilo dobro za budućnost Istarske županije i njenih građana.

Vjerujem da su i sami bili svjesni da nešto od onog što su predložili nema nikakve
šanse da prođe. Kao da su od istarskog župana, kojem su bili namijenili gotovo nemoguće zadatke (poput onog da u roku od 90 dana izvrši procjenu potreba za odgovarajućim
zanimanjima i kvalifikacijskom strukturom u idućem razdoblju), tražili da dokaže
da jeste madioničar. Naime, Jakovčić je na Skupštini u studenom lani kod usvajanja
proračuna za 2010. od 247 milijuna kuna poručio da nema čarobni štapić.
Dok je za skupštinskom govornicom Cuccurin kao predlagač četiri puta ponavljao
da odustaje od svojih prijedloga i da se priklanja onima skupštinskih odbora, izgledalo je da je
Ladonja gubitnik. Ali, to je bila samo prva impresija. Pitanje je samo tko je to shvatio.
I u kojem trenutku. Ako se krene u analizu onog na Skupštini usvojenog, brzo postaje jasno da su neki Ladonjini prijedlozi prošli kroz mala vrata. Tako je na primjer predloženo Županiji da se kod objedinjavanja pojedinih nabava konzultira s općinama i gradovima o interesu
za zajednički nastup. Županija je već pokrenula inicijativu o objedinjenju nabave nekih roba i usluga u suradnji s državnim Uredom za javnu nabavu. U roku od 60 dana skupštinski odbor
treba dobiti izvješće o “rezultatima analize objedinjavanja i nastavka procesa”.

Sasvim je jasno da će pozicija morati ubuduće računati na najaktivniju opoziciju
u povijesti županijskog ustroja u Hrvatskoj. Bit će zanimljivo vidjeti kakav će
biti odgovor pozicije na tu dinamičnost.

Zad kantuna mi pada na pamet županova izjava - na Ladonjin prijedlog za skupštinsku
raspravu o Uljaniku - da treba uvažiti što misli poslovodstvo Uljanika. Ne
sjećam se da je netko pitao rukovodstvo Rockwoola odgovara li im da se o njima
raspravlja na Županijskoj skupštini, piše Selvina Benić u svom komentaru u “Glasu Istre”.

Mattich: Vrijeme krize je iza Višnjana!

Proslava Dana Općine Višnjan i tradicionalne Mandalenjine i ove godine obilovala je nizom atraktivnih programa. Trodnevna fešta počela je u petak turnirom u malom nogometu. Istoga dana u Galeriji Sincich otvorena je izložba slika Roka Zelenka i Giampietra Vianella Casise “Arheologija budućeg II”. Radi se o projektu koji je započeo još 2001. godine kada se grupa umjetnika odlučila propitkivati suvremeno viđenje umjetnosti. Netom otvorena izložba nalazi novu inspiraciju u ironiziranju suvremenog društva i moderne tehnologije, pa kroz slike i instalacije progovara o sukobima između trajnih vrijednosti i apsurdnosti potrošačkog društva.

U petak je predstavljena i knjiga “Štorijice o življenju i vrimenu ki su pasali”. Po mnogočemu jedinstvena je to i značajna knjiga u kojoj su sabrane priče o nekim prošlim vremenima koje su Štefa i Mario Radovan ispričali Kseniji Erceg, a ona ih je zapisala.

Drugi dan obilježavanja Dana Općine Višnjan počeo je već ujutro turnirom u stolnom tenisu, potom je održan tradicionalni boćarski turnir “Anđelo Labinjan” i nadmetanje ženskih odbojkaških ekipa. Iako je vrijeme malo poremetilo planove organizatora u subotu navečer održana je i fešta na kojoj su Višnjance i njihove goste zabavljali Laguna band i Koktelsi.

Zadnjih godinu dana najplodonosniji period za Višnjan

U subotu je održana i svečana sjednica Općinskog vijeća koja je bila prigoda da načelnik općine Angelo Mattich rezimira jednogodišnji rad.

Obraćajući se vijećnicima Mattich je istaknuo kako je, po njegovoj ocjeni, vrijeme krize iza Višnjana. Dometnuo je kako je to kratka, ali snažna rečenica. Posljednjih godinu dana po njegovoj je ocjeni najplodonosniji period ove općine jer su završeni značajni objekti koji doprinose boljem standardu življenja stanovnika Višnjana. Završena je gradnja Dječejeg vrtića “Višnjan”, rekonstrukcija palače Sincich s galerijom, asfaltirano je 17 kilometara cesta, prošireno je groblje Cerion i Bačva, rekostruiran Trg Sv. Roka u središtu mjesta.

- Otvorili smo dječji vrtić za 66 mališana i zaposlili još dva odgajatelja za jasličke skupine, uredili smo i okoliš, a nadamo se da ćemo u narednih godinu dana i opremiti unutrašnjost, kazao je Mattich, obraćajući se vijećnicima i brojnim gostima koji su pristigli iz cijele Istre među kojima je bio i prvi čovjek Ladonje Plinio Cuccurin sa svojim suradnicima.

Razvoj općine u budućnosti, najavio je Mattich, odvijat će se u tri smjera - nastavak restrukturiranja državnog poljoprivrednog zemljišta, gradnja poslovne zone Višnjan-Milanezi i novi golf projekt Višnjan.

U poslovnoj zoni Višnjan-Milanezi koja se prostire na 22 hektara na raspolaganje je dato devet čestica, od kojih su četiri kupljene, a na pet čestica dano je pravo građenja. Načelnik najavljuje i skoro potpisivanje ugovora za dodatnih pet čestica za koje je već proveden natječaj, a interes je iskazan za još četiri parcele. Očekuje se da će izgradnja infrastrukture u poslovnoj zoni početi ove godine, a vrijednost investicije kreće se oko tridesetak milijuna kuna.

Kako bi se nastavilo s restrukturiranjem agrara na kojem Višnjan vrlo uspješno radi načelnik je najavio i zapošljavanje dva nova suradnika u svom timu koji će se još intenzivnije baviti ovom problematikom.

Iz govora načelnika izdvajamo i najavu novih projekata koji će u Višnjanu biti realizirani a radi se o gradnji kanalizacije za poslovnu zonu, potom gradnji kanalizacije i kolektora Y, te pješačko-biciklističkog mosta prema poslovnoj zoni. Najavio je i uređenje parka Pineta, izgradnju vodovodnog ogranka prema Markovcima te osnivanje Podruma “Višnjan” u kojem bi se trebali zbrinuti svi viškovi vina s ovog područja poznatog po izvrsnim proizvođačima vina.

Općina Višnjan, kazao je Mattich, priprema i projekte kojima će se kandidirati za sredstva Europske unije, radi se o projektima IPA (za poduzetnički centar Višnjan te zaštite na radu), IPARD-ovim projektima za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora. Višnjan će sudjelovati i u osnivanju projekta LAG.

Povelja Općinskog vijeća dodijeljena Petru Radovanu

Višnjanci nisu zaboravili ni svoje sugrađane, na svečanoj sjednici Povelja Općinskog vijeća uručena je Petru Radovanu, umirovljenom profesoru i osnivaču astronomske grupe. Zahvalnicu načelnika dobili su Anto Banko, poljoprivrednik, Ana Bernobich i Romina Bernobich, za izvrsne rezultati postignute na studiju, te Snježana Čanković, za stručno rješavanje predmeta važnih za razvoj Općine te David Dekleva, mladi stolnotenisač koji je dobitnik brojnih zlatnih medalja.

Tradicionalno, Turistička zajednica Višnjana nagrađuje svoje sumještane zbog lijepo uređenih okućnica. Po ocjeni Turističke zajednice Miranda Radovan ima najljepši cvjetnjak, najljepši kamenjar ima Nevija Žiković, dok je titulu najljpše okućnice ponijela ona u vlasništvu Alojza Ivetca.

Treći dan obilježavanja Dana Općine Višnjan počeo je druženjem općinskog načelnika Angela Matticha s Višnjancima uz kavu i kroštule, potom je održana svečana Sveta Misa u župnoj crkvi Sv. Kvirike i Julite.

Tradicionalna izložba istarskog goveda i rasplodnih grla, po dvanaesti puta održana je na Sajmištu, a potom je u središtu mjesta održana izložba autohtonih proizvoda. Višnjance i njihove goste zabavljale su i limene glazbe KUD-a Višnjan i Vižinade, a u večernjim je satima održan koncert Provind banda i Joleta. Na školskom rukometnom igralištu svoj kutak za feštu imali su i mladi, javljaju iz Višnjana. (iPress)

Nefat: Pula se ne smije dodatno zadužiti, nužan rebalans i ‘rezanje’ planova

- Investitoru je trebalo, prilikom izrade projekta, biti jasno do koje granice s financijske strane može ići, a mislim da se granica, kada je riječ o projektu Osnovne škole Veli Vrh, nije znala pa sada u konačnici imamo vrlo skupu igračku. Škola je potrebna, no, pitanje je jesu li potrebni svi njeni dodaci, komentirao je na današnjoj konferenciji za novinare Ladonjin vijećnik Bruno Nefat povećanje vrijednosti radova na Velom Vrhu za 9,7 milijuna kuna. Ustvrdio je da se ista kvaliteta objekta mogla dobiti za puno nižu cijenu.

Pojedine stavke dodatnih i novih radova, za koje će se izdvojiti 13,8 milijuna kuna, strahovito su upitne, kazao je Nefat izdvojivši između ostalih kopanje novog energetskog kanala, a za što, na sinoćnjoj sjednici Gradskog vijeća, nisu dobili odgovor na pitanje za koje nove instalacije se taj kanal kopao. – Zato moramo sumnjati da je cijena iskopa bila čista nebuloza, ustvrdio je Nefat.

Smatra da povećanje troškova ukazuje na nedovoljnu pripremljenost programa gradnje te kašnjenje u prilagođavanju posebnim zahtjevima koji su bili poznati i u početku građenja.

Komentirajući izvješća o radu trgovačkih društava za 2009. godinu istaknuo je kako je vidljivo nastojanje da se uštedama na razini objedinjenih javnih nabava smanje troškovi rada poduzeća, ali su oni još uvijek limitirani. No, zamjera što se u izvješćima o radu naglasak stavlja na likvidnost i pozitivno poslovanje, obzirom da veći dio poduzeća bilježi pad u izvornim prihodima. - Suština je da ta poduzeća obavljaju javnu djelatnost i ne mogu gubitke u izvornim prihodima tek tako kompenzirati drugim djelatnostima, već se od njih očekuje kvaliteta usluge za građane i gospodarstvo te naplata istih, odnosno poduzimanje mjera kada naplata izostane, kaže Nefat.

Kako ni 2010. neće pokazati bolje rezultate predlaže objedinjavanje praćenja stanja dugovanja građana i gospodarskih subjekata putem centralizirane službe, a s ciljem kvlitetnije komunikacije s korisnicima koji imaju finacijskih problema te angažman i koordinaciju službe za zastupanje grada i službi za naplatu potraživanja u trgovačkim društvima kao i osmišljavanje programa financijske pomoći, u suradnji s bankama, korisnicima koji imaju probleme s tijekom novca i ispunjavanjem obaveza.

Na kraju je poručio vladajućima da prije rebalansa proračuna, koji se očekuje u rujnu, planirane programe svedu na realne kako se ne doveli u situaciju da se dodatno zadužuju kako bi izvršili tekuće poslovne planove, obzirom da će, tvrdi Nefat, ovogodišnji prihod biti između 270 i 300 milijuna kuna. (izviješćuje iPress)

Bale treće među deset najrazvijenih općina u Hrvatskoj

Institut za međunarodne odnose razvrstao je sve županije, gradove i općine u Hrvatskoj po indeksu razvijenosti. Ta studija, napravljena za Ministarstvo regionalnog razvoja, potvrdila je da je Hrvatska podijeljena napola - čak 46 posto jedinica lokalne samouprave danas ne doseže stupanj razvoja veći od 75 posto hrvatskog prosjeka. To znači da će, kada bude uveden novi sustav financiranja općina, gradova i županija, potpomognutu pomoć države primati čak 256 gradova i općina te 11 županija. Tako je, primjerice, Dubrovačka županija čak pet puta razvijenija od Vukovarske.
Indeks razvijenosti ovisi o dohotku po stanovniku, stopi nezaposlenosti, proračunskim prihodima, udjelu obrazovanog stanovništva te kretanju stanovništva. To znači da je u tim gradovima i županijama vrlo malo zaposlenih i obrazovanih, niski su im prihodi po stanovniku i opstaju samo zahvaljujući pomoći iz državne blagajne.
Prema studiji Instituta za međunarodne odnose Bale se nalaze na trećem mjestu deset najrazvijenih općina u Hrvatskoj sa prosječnim dohotkom od nešto više od 36 tisuća kuna, nezaposlenošću od 4,8 posto i 51 posto obrazovanog stanovništva. Najrazvijenije mjesto danas u Hrvatskoj je Dugopolje. Ta općina udaljena 12 kilometara od Splita, s malo više od 3.000 stanovnika, svoj je razvojni bum doživjela zahvaljujući brojnim poslovnim zonama u koje su se preselile mnoge tvrtke. Dohodak u ovoj općini iznosi 23.254 kune, a nezaposlenost 13,1, ali indeks rasta je 289,9 posto, dok je on u Balama 150.05 na drugom je mjestu Kostrena u kojoj je dohodak oko 32, a indeks rasta 163,71, javlja Jutarnji list.

IDS i partneri ne razlikuju se od HDZ-a u rastrošnosti

Predsjednik i »idejni vođa« udruge građana »Ladonja« Plinio Cuccurin iznio je zajedno sa svojih sedam nezavisnih vijećnika u Skupštini Istarske županije prijedlog niza mjera za štednju i racionalizaciju za koje smatra da mogu biti primjenjene bilo gdje u Hrvatskoj i uvelike rasteretiti lokalne budžete u doba recesije. Iako Cuccurin sa svojim nezavisnima već nekoliko mjeseci uopće ne sudjeluje u radu Županijske skupštine, ipak su uputili prijedlog niza zaključaka o štednji.

Kakvi su vaši prijedlozi za uštede i gdje se mogu primijeniti?

– Naši prijedlozi su objedinjavanje javne nabave na području cijele Istarske županije uključujući i jedinice lokalne samouprave u cilju stvaranja što većih ušteda, zatim objedinjeno vođenje računa, povećanje likvidnosti, bolji uvjeti štednje i dobivanja pozajmica temeljem sklapanja ugovora Istarske županije s jednom poslovnom bankom na području IŽ. Ideja je i spajanje trgovačkih društva, ukidanje nadzornih odbora, naknada za rad u nadzornim odborima i upravnim vijećima, objedinjavanje upravnih odjela i preraspodjela poslova unutar postojećih djelatnika. Na koncu, prijedlog je izrada jedinstvenog sustava profesionalnog usavršavanja, jedinstvenih mjerila za studentske potpore na razini Županije i jedinica lokalne samouprave, te udruživanje sredstava Županije i jedinica lokalne samouprave u tom cilju. Sve ovo može donijeti uštede koje se broje milijunima kuna. Uostalom, nešto slično sa svojim Uredom za objedinjenu javnu nabavu danas ima i država. U krizi, to je imperativ. Nabava mora biti standardizirana za sve županijske ustanove – bolnice, škole, dječje vrtiće… I nije u redu da samouprave takve mjere primjenjuju tek po donošenju državnih zakona. Moraju pokazati da su i same spremne štedjeti. Naše četiri općine u Istri gdje je »Ladonja« na vlasti – Medulin, Bale, Višnjan i Tinjan već su na taj način povezane, i u baratanju javnim novcem već su postignute uštede od 27 posto.

Vi županu Jakovčiću zapravo predlažete model Zagrebačkog holdinga?

– Holding je dobio izrazito negativnu konotaciju, ali svjetska praksa pokazuje da je spajanje upravnih aparata i outsourcing jedini odgovor na krizu. Neminovno je objedinjavanje zajedničkih poslova, radilo se o privatnim tvrtkama ili javnoj upravi.

Zar mislite da imate šanse da IDS prihvati ovakve prijedloge?

– Nije to samo IDS, nego i SDP i HNS. Nažalost, ove se stranke u Istarskoj županiji kao vladajuća koalicija ponašaju isto rastrošno kao HDZ na državnoj razini. Nema garancije da se neće isto ponašati i ako osvoje državnu vlast. Nema sklonosti konsenzusu.

Kerum i Bandić se ne uklapaju

Vi ste, dakle, opozicija svima. S kim ćete se onda povezati na parlamentarnim izborima, s Kerumom i Bandićem?
– Nema šanse, to su drugačiji koncepti i vrijednosni sustavi. Mi jesmo za povezivanje na projektima, a ne ideologijama, ali naš partner je primjerice Lista za Rijeku i Akcija mladih u Rijeci i PGŽ, i mi već danas nastupamo zajedno, primjerice u traženju da Skupštine IŽ i PGŽ raspravljaju o brodogradnji, a sutra možda i na izborima za Sabor. Kerum i Bandić u to se ne uklapaju ni na koji način, piše Tihana Tomičić za Novi list.

Cuccurin: Policija će dati pravi odgovor o posudbama novca javnih tvrtki

Pulska Opća bolnica je tijekom prva četiri mjeseca ove godine platila najmanje 27 posto više za istu količinu namirnica od hotela s tri zvjezdice! Ustvrdili su to članovi Ladonje koji su se još jednom pozabavili visinom cijena nabave prehrambenih artikala za Opću bolnicu Pula na što su upozoravali i tijekom prošle godine.

– Namirnice za bolnicu u 2009. godini bile su skuplje za 21 posto u odnosu na hotele dok su na kraju travnja ove godine troškovi bolnice bili veći i za 27 posto, kazao je Angelo Mattich, član Ladonje i načelnik Općine Višnjan. Odstupanja u bolničkim cijenama od onih hotelskih osobito su, kaže, velika kod nabave smrznutih proizvoda, za više od 20 posto, te mliječnih namaza koji se u bolnici nabavljaju po 125 posto višoj cijeni. - Ako su u bolnici tolika odstupanja vjerujem da su velika i u drugim ustanovama poput škola, vrtića, staračkih domova i slično, stoga je nužno, osobito u ovo vrijeme krize, objediniti nabavu ovih javnih ustanova i time značajno uštedjeti novac svih poreznih obveznika, kazao je Mattich istaknuvši još jednom kako je ovo model poslovanja za koji se Ladonja zalaže, ali i provodi objedinjavanjem nabave četiriju općina.

- Danas pričamo o novoj bolnici, a nije napravljeno ništa u reorganizaciji poslovanja ove ustanove, kako se u predizborno vrijeme najavljivalo. Zdravstvo u Istri sigurno neće biti bolje ako imamo novu zgradu ali nemamo organizaciju, a za to učiniti nam ne treba ministar Darko Milinović, kazao je čelnik Ladonje Plinio Cuccurin.

Osvrnuo se i na posjet predsjednika države Ive Josipovića Općini Bale i na njegove pohvale upućene na način organiziranja lokalne uprave te na snimanje emisije u Balama povodom Dana Europe, kazavši kako su Bale svojim primjerom pokazale osnovnu intenciju Europske unije, a to je zajedništvo i suradnja s više jedinica lokalne uprave te uključivanje građana u osmišljavanje života u sredini u kojoj žive. Na pitanje je li dobio odgovor župana o posudbama javnih poduzeća privatnim tvrtkama Cuccurin je ustvrdio kako, obzirom da policija istražuje sporna poslovanja pojedinih tvrtki, ostaje čekati rezultate istraga koje će jedine dati pravi odgovor.

Članica Ladonje Tanja Galić podsjetila je da ova udruga građana slavi drugu godinu postojanja te da su kvalitetu njenog program prepoznale i prijateljske liste iz Primorsko-goranske županije s kojima u posljednje vrijeme ostvaruju usku suradnju. (objavljuje ipress)

Ladonja traži da se UPU „Lučica Delfin“ pošalje na doradu

Izradu i donošenje UPU „Lučica Delfin“ vidimo kao nastavak dugogodišnjih aktivnosti na dovršenju potpune urbanizacije ovog dijela Pule, procesa započetog krajem 70-tih godina prošlog stoljeća kada se tražio „južni izlaz“ Pule na more; nažalost, procesa pomalo zakašnjelog s obzirom na 15-godišnju stanku u izradi prostornih planova za ovo područje, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik kluba vijećnika nezavisne liste Plinija Cuccurina u Gradskom vijeću Pule Bruno Nefat. Naglasio je kako plan ima kvalitetnih elemenata na razini koncepcije rješenja, ali i nedosljednosti koje izazivaju podozrenje lokalnog stanovništva, a posebno se to tiče visine građevina i u svezi toga negativnog utjecaja na krajobraz, uvjeta pristupa posebnih vozila za potrebe korisnika sportske luke „Delfin“, načina rješavanja parkinga vozila, ukupnog broja stambenih i poslovnih jedinica koji nije određen, predviđene gradnje na dijelu postojećih šumskih površina te nedostatka precizno utvrđenih javnih sadržaja za potrebe lokalnog stanovništva.
Nefat je također kazao kako s obzirom na način financiranja izrade plana od strane poduzetničke tvrtke, smatra da nije jasno određena faznost realizacije i dinamika realizacije javnih u odnosu na dinamiku realizacije stanova za potrebe tržišta. Upravo zbog toga Ladonja
podržava stav mjesnog odbora, udruga i građana da je plan potrebno doraditi, usklađujući ga s jasno naglašenim potrebama lokalnog stanovništva, te uputiti na novu javnu raspravu. Ladonja predlaže da se planom dodatno obradi faznost gradnje stambenih u odnosu na javne sadržaje; zaštitna udaljenost građevina uz županijsku cestu kako se ne bi morale izvoditi posebne konstrukcije za zaštitu od buke, a po potrebi odredi i obavezni građevni pravac građevina na vanjskom perimetru plana. Ladonja također predlaže da se propišu uvjeti za gradnju i održavanje površina ili objekata na kojima se vrši popravak za održavanje plovila u sportskoj luci; mogućnost izmještaja planiranog parkirališta s postojeće šumske površine; određivanje maksimalnog broja stambenih/poslovnih jedinica u obuhvatu plana; način rješavanja parkiranja na građevnim česticama stambene namjene, jer predloženim planom se investitori tjeraju na izgradnju dvaju etaža podzemnih garaža; te da se usvoje zahtjevi mjesnog odbora u svezi društvenih sadržaja (predškolske ustanove, dječjih igrališta, polivalentnog društvenog prostora).

- Smatramo da Grad Pula, nalazeći i društveni i ekonomski interes u partnerskom odnosu s tvrtkom-investitorom, mora voditi više računa o potrebama lokalnog stanovništva i bolje komunicirati s tijelima mjesne samouprave, kazao je Nefat.

On je govorio i o izvješću o radu upravnih tijela za prošlu godinu, kazavši kako će vijećnici Nezavisne liste Plinija Cuccurina zatražiti odgodu razmatranja izvješća, jer nijedno ne sadrži dio „mjerenje zadovoljstva građana“ što bi prema ISO standardu trebalo imati. Podsjetio je da su i prilikom razmatranja sličnih izvješća tijekom 2009.god. postavili isto pitanje, ali kako ne vide napretka u implementaciji standarda kojeg je Grad svojom odlukom prihvatio smatraju da je gradonačelnik dužan voditi računa o tome kako upravni odjeli Grada pišu izvješća.
Nefat je sačinio i analizu svakog pojedinog izvješća te uputio niz primjedbi, zapitao se između ostalog kako je moguće da je služba za zastupanje Grada prošle godine riješila samo 21 od 118 zaprimljenih predmeta, primijetio je također da vidljivo znatno povećanje fiskalne nediscipline. Nefat je ponovno postavio pitanje predimenzioniranosti osnovne škole veli Vrh. Upozorio je također kako se za Pulu Non Stop još uvijek ne prikazuju troškovi.

Cuccurin o posjetu Josipovića Balama i radničkim prosvjedima

Prvi čovjek Ladonje Plinio Cuccurin gostovao je u utorak na radio “Giardinima” gdje je s urednikom i voditeljem Željkom Hrvatom razgovarao o mnogim aktualnostima. Bila je to prigoda da zajednički “protresu” posljednja događanja. Svakako najvažnije, prošlotjedni posjet predsjednika Ive Josipovića Balama. Predsjednik Josipović uz ostalo je brojnim okupljenim građanima u Balama kazao kako je ova općina sjajan primjer “transstranačkog” oslanjanja na vlastite snage. Pohvalama predsjednika Josipovića Balama i konceptu vođenja ove općine Cuccurin je iznimno zadovoljan. Zadovoljan je, čuli smo, i širenjem krošnje Ladonje priko Učke, ali i činjenicom da se sve veći broj građana želi uključiti u rad ove udruge.
Na pitanje Hrvata Cuccurin je govorio i o radničkim prosvjedima, kao i o tome kako je kao čelnik jedne od najboljih kompanija u Hrvatskoj surađivao i pregovarao sa sindikatima. Cuccurin je, nije na odmet spomenuti, autor prvog kolektivnog ugovora koji je u Hrvatskoj potpisan. Da podsjetimo, potpisan je u Tvornici duhana Rovinj i postao dokument na temelju kojeg su se pisali i drugi kolektivni ugovori.
Cuccurin je govorio i o radu županijskih vijećnika Ladonje, odnosno njegove nezavisne liste, te je pripomenuo kako još uvijek nisu dobili odgovore na vijećnička pitanja o posudbi javnog novca privatnim tvrtkama.
Razgovor Cuccurina i Hrvata poslušajte ovdje.

Ladonja: Zajedničkim osiguranjem četiri općine štede 10 posto

Po uzoru na zajedničku javnu nabavu uredskog materijala u kojoj su sudjelovale četiri općine - Bale, Tinjan, Višnjan i Medulin - gdje je ostvarena ušteda od 27%, Ladonja je realizirala i projekt zajedničkog nastupa u osiguranju. - Koordiniranim aktivnostima mogu se ostvariti dodatne uštede, u ovom slučaju u osiguranju i postići optimalna zaštita osiguranika, izvijestili su danas članovi Projektnog tima Iva Čulić i Raoul Privileggio.

U projektu sudjeluje 13 subjekata, a riječ je, osim o spomenutim općinama, još i o poduzećima u njihovom 100-postotnom ili djelomičnom vlasništvu - Albanež d.o.o., JU Kamenjak, Dječji vrtić Medulin, Buža d.o.o. Medulin, Mon Perin d.o.o. Bale, Valade d.o.o. Bale, Montenes d.o.o. Višnjan,Vira d.o.o. za izgradnju i upravljanje d.o.o. Višnjan i TKM d.o.o. Višnjan.

Ispostavilo se, naime, da je Croatia osiguranje bila prisutna u sve četiri općine te se zajednički nastupilo pri ugovaranju osiguranja, a rezultat je ostvareni popust od 10% na premiju za sve vrste osiguranja, osim za osiguranje od potresa, osiguranje od automobilske odgovornosti i osiguranja čija je obveza sklapanja propisana zakonom. Također, postignut je dogovor da će osiguravatelj educirati i dvoje djelatnika, umjesto angažmana vanjskih suradnika, za obavljanje svih poslova glede optimalne zaštite osiguranika.

Postignuti uvjeti primjenjuju se kako na osiguranja ugovorena za 2010. godinu, tako i na novougovorena osiguranja te na premiju osiguranja novih potpisnika, a sporazumu se mogu pridružiti i ostale zainteresirane općine ili javna trgovačka društva.

Grupa za projekte i dalje radi na iznalaženju modela i načina objedinjavanja javne nabave, čime se povećavaju dodatne uštede, rečeno je danas u Ladonji. - Ovaj model bio bi koristan ne samo i za ostale općine i gradove, već i za Županiju, jer ne samo da bi se ostvarila dodatna ušteda, nego bi se smanjila i mogućnost korupcije, kažu u Ladonji. (izviještava iPress)

Sljedeća stranica »