Politika štednje i racionalnog korištenja proračunskih sredstava nema alternative

Priča o objedinjavanju javne nabave s ciljem stvaranja što većih ušteda javnog
novca već je vjerujemo priča po kojoj se Ladonja može i prepoznati. Još u svojem programu za župana prije nešto više od godinu dana prvi čovjek Ladonje Plinio Cuccurin isticao je objedinjenu nabavu kao važan korak ka uštedi javnog novca. Konkretnim primjerima kao što su objedinjana nabava za četiri općine u kojima je Ladonja na vlasti kod potpisivanja zajedničkog ugovora o osiguranju te zajedničkom nabavom uredskog materijala pokazalo se da se uštedjeti može od deset do 27 posto javnog novca ukoliko se njime pažljivo i odgovorno upravlja.
Sada Plinio Cuccurin i vijećnici s njegove nezavisne liste predlažu Skupštini Istarske županije da usvoji Zaključak o objedinjavanju javne nabave na području cijele Istarske županije uključujući i jedinice lokalne samouprave u cilju stvaranja što većih ušteda. Sukladno poslovniku traže od predsjednika Skupštine Istarske županije Dina Kozlevca da ovaj Zaključak uvrsti u devni red po hitnom postupku na iduću sjednicu Skupštine.
U obrazloženju zaključka Ladonjini vijećnici predlažu svim ostalim vijećnicima u Županijskoj skupštini da u cilju provođenja mjera racionalizacije i ušteda pozovu župana da provede postupak objedinjavanja javne nabave za Županiju te sve trvtke i institucije u vlasništvu odnosno suvlasništvu Istarske županije. Objedinjena javna nabava trebala bi se provesti za investicije, nabavku robe, telekomunikacijske i ostale usluge. Plinio Cuccurin i vijećnici s njegove liste predlažu ostalim vijećnicima u Skupštini da pozivu župana da ispita mogućnost i interes uključivanja tijela jedinica lokalne samouprave, tvrtki i ustanova u njihovom vlasništvu u projekt objedinjavanja nabave, a sve u cilju da uštede javnog novca budu što veće.
Župan bi trebao izvijestiti Skupštinu o poduzetim mjerama u roku od 30 dana od donošenja Zaključka, a operacionalizaciju ovog Zaključka dužan je provesti u roku od pet mjeseci. Svakako valja naglasiti da za provedbu ovog zaključka nisu potrebna nikakva sredstva. Dapače, njegovom provedbom moguće je uštedjeti oko 45 milijuna kuna. U Ladonji to objašnjavaju ovako: Sustav objedinjavanja nabave mogao bi se realizirati tako da Županija, gradovi, općine i njihove tvrtke i ustanove sporazumno utvrde za koje će vrste robe, radova i usluga provesti objedinjenu nabavu i dogovore kako će provesti sam postupak javne nabave. Mogućnosti ušteda prilikom objedinjavanja nabave su velike. Primjerice, ako su ukupni proračuni općina, gradova i Istarske županije iznad 1,5 milijardi kuna od čega je 30 posto ili 450 milijuna kuna namijenjeno za investicije. Procjena uštede uz objedinjavanje javne nabave je 10 posto, odnosno oko 45 milijuna kuna.
U bolnici, dječjim vrtićima, školama i domovima za odrasle nabava robe i usluga plaća se po različitim cijenama i to za iste proizvode i usluge. Nabava je usitnjena i stoga skupa i zato postoji prostor za uštedu. Procjena uštede objedinjene nabave kod bolnice, domova za odrasle, dječje vrtiće i škole je od 10 - 57 posto ovisno o vrsti roba i usluga. Najviše, se tvrde u Ladonji, i to 57 posto može uštedjeti na telekomunikacijskim uslugama u mobilnoj mreži, a najmanje, i to oko deset posto na mesu i mesnim prerađevinama. Ukupan iznos uštede na razini jedne godine iznosi oko tri milijuna kuna. Pozitivni učinci su: osigurana opskrba svježim i kvalitetnim proizvodima u svim ustanovama zbog mogućnosti podjele nabave na nabavu svježeg voća i povrća u dvije faze; povećana konkurencija i interes za sudjelovanje u javnoj nabavi. Učinak je i jačanje konkurentnosti domaćih proizvođača, smanjena mogućnost korupcije, veća transparentnost. Kao argument protiv objedinjavanja nabave često se spominje nemogućnost malih i srednjih poduzetnika da se natječu u ovakvim postupcima jer se ne mogu ravnopravno nositi s velikim ponuđačima, konkurentima jače tržišne snage. Međutim, Zakon o javnoj nabavi predviđa mogućnost formiranja zajednice ponuditelja upravo kako bi se malim i srednjim poduzetnicima omogućilo sudjelovanje u javnoj nabavi. Zato ovaj „argument“ protivnika objedinjene javne nabave nema realnog utemeljenja i ne može biti razlogom odbijanja uvođenja sustava objedinjene nabave, kažu u Ladonji i napominju kako bi naredni važan korak trebala bi biti standardizacija predmeta nabave što bi donijelo dodatne uštede.
Govoreći o objedinjenoj javnoj nabavi Ladonja upozorava i na to da proračun Istarske županije za 2010. godinu nije u dovoljnoj mjeri uvažio, a niti predvidio dubinu gospodarske krize te stoga nije niti prilagođen stvarnim mogućnostima istarskog gospodarstva za ostvarivanjem njegove prihodovne strane odnosno potrebama korisnika, na rashodovnoj strani. S obzirom na sadašnje gospodarsko stanje, potrebna je odlučnost i nužnost promjena u vođenju politike usmjerene na poslovanje svih onih tijela, institucija i tvrtki koji se financiraju iz proračuna. Izmijenjeno stanje u ukupnom okruženju - globalnom, europskom, hrvatskom zahtijeva da se Istarska županija prilagodi nastaloj situaciji, što podrazumijeva promjene u pristupu vlastitom razvoju, društvenom i ekonomskom. To podrazumijeva i aktivnije vođenje svih politika koje izravno utječu na uvjete života građana. Politika štednje i racionalnog korištenja proračunskih sredstava nema alternative, toga je svjesna i Vlada RH koja je, kao što je poznato, donijela Uredbu kojom je objedinila javnu nabavu na razini svih ministarstava i drugih državnih institucija.

Spojiti županijska poduzeća, ukinuti nadzorne odbore i naknade njihovim članovima

Ladonjini vijećni zatražili su od predsjednika Skupštine Istarske županije Dina
Kozlevca da po hitnom postupku na iduću sjednicu Skupštine uvrsti Zaključak o
spajanju trgovačkih društva, ukidanju nadzornih odbora, naknada za rad u nadzornim
odborima i upravnim vijećima, objedinjavanju upravih odjela i preraspodjeli poslova unutar postojećih djelatnika.
Za provedbu ovog Zaključka nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva, već će
njegovom provedbom biti smanjeni rashodi županijskog proračuna. Skupština bi ovim
Zaključkom kojeg predlažu Ladonjini vijećnici naložila županu da u roku od 30 dana pokrene
postupke iz zaključka. U obrazloženju Zaključka navodi se kako Istarska županija ima u
vlasništvu ili suvlasništvu 14. trgovačkih društava. U trgovačkim društvima gdje je suvlasnik
s općinama i gradovima ili je isključivi vlasnik ima prostora za racionalizaciju poslovanja i to
tako da se spoje društava koja imaju sličnu djelatnost, ukinu nadzorni odbori u društvima u
kojima ona zakonom nisu obaveza, ukinu naknade za članove nadzornih odbora, objedine
slični poslovi.
U Ladonji smatraju da bi se objedinjavanjem pojedinih trgovačkih društava postigla veća efikasnost u radu i ostvarila sinergija u obavljanju istih ili sličnih djelatnosti, te da se upravljanje društvima s manjim brojem djelatnika može mnogo učinkovitije voditi bez nadzornih odbora, s manjim brojem društava, i objedinjavanjem sličnih poslova i službi moguće je postići dodatne uštede.
Radi racionalizacije poslovanja traže da trgovačka društva sa sličnom djelatnošću smanje troškove svojeg poslovanja. U tom smislu jedna od mjera racionalizacije je i spajanje županijskih poduzeća poput MIH-a i AZRRI-ja, IRENA-e, IDA-e … U poduzećima čiji je osnivač Županija nije nužno osnivati nadzorne odbore, a njihovim se ukidanjem ostvaruju uštede. Članovi nadzornih odbora čiji je osnivač Županija a zaposlenici su Županije ne bi trevali dobivati naknade za rad u odborima budući se sjednice održavaju tijekom redovnog radnog vremena. Ukidanjem tih naknada stvaraju se dodatne uštede.
Iz Ladonjinih redova stiže i upozorenje kako županijska uprava zahtijeva preispitivanje u odnosu na broj zaposlenika i racionalizaciju jer je za Proračun od svega 230 milijuna kuna, prevelika. Kako gospodarska kriza još uvijek traje postavlja se pitanje izvršenja obveza, uključivo i osiguranja sredstava za plaće svih zaposlenih djelatnika. Ladonja u svom obrazloženju Zaključka, kojeg daje svim vijećnicima na razmatranje i usvajanje tvrdi kako je vrlo pozitivno što Istarska županija uspijeva ostvariti prihode iz međunarodnih izvora, uglavnom donacija, ali na žalost svaki novi projekt prati i novo zapošljavanjepa je tako i u ovoj kriznoj godini troje ljudi zaposleno na novim projektima. Predlažu stoga županu da razmisli je li oportunije postojećim zaposlenicima prerasporediti nove posleve nego zapošljavati nove ljude.

Uvesti jedinstvena mjerila za studentske stipendije

Ladonjini vijećnici traže od predsjednika Skupštine Istarske županije Dina Kozlevca
da po hitnom postupku na sljedeću sjednicu Skupštine u dnevni red uvrsti i Zaključak o
uvođenju jedinstvenog sustava profesionalnog usavršavanja, školovanja i doškolovanja,
jedinstvenih mjerila za studentske nagrade i potpore na razini Županije i jedinica lokalne
samouprave, te o udruživanju sredstava Županije i jedinica lokalne samouprave radi
ravnomjernijeg i pravednijeg stjecanja prava na znanje. Ovaj je zaključak moguće provesti u
roku od tri mjeseca i za njegovu provedbu nisu potrebna dodatna financijska sredstva.
- Unatoč financijskoj i gospodarskoj krizi pravo na znanje i obrazovanje istarskih učenika, studenata odnosno građana za koje je utvrđena potreba za nekim od oblika doškolovanja i profesionalnog usavršavanja ne smije biti ugroženo i dovedeno u pitanje kao niti sudjelovanje Županije u jačanju obrazovne strukture kroz financijske potpore i poticaje. Međutim, s obzirom na manji priliv i nedostatna sredstva u proračunima, kako Istarske županije tako i njenih gradova i općina, potrebno je utvrditi jedinstven sustav poticanja obrazovanja, profesionalnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja na razini cijele županije. Pritom, bi, smatraju u Ladonji, Skupština Istarske županije trebala smatrati neophodnim osigurati ravnomjernost i pravednost pri dodjeli poticaja za obrazovanje i doškolovanje.
U obrazloženju Zaključka Ladonja navodi kako je neizvjesno hoće li se proračun za 2010. godinu ostvariti prema planu kako zbog činjenice da u trenutku njegova usvajanja nije vođeno dovoljno računa o stvarnim teškoćama u kojima se nalazi istarsko gospodarstvo tako i zbog mogućih promjena do kojih mogu dovesti propisi na nacionalnoj razini, a kojima bi se prihodi regionalnih i lokalnih jedinca samouprave mogli još i više smanjiti. Naglašavaju također kako u Mandatnom programu župana nisu sadržane mjere štednje i racionalizacije u raspolaganju proračunskim novcem, kao niti mjere kojima bi se utjecalo na zaustavljanje trenda rasta nezaposlenosti. Tvrde kako Program ne sadrži niti naznaku o tome provode li nadležna tijela u Županiji bilo kakve analize ili aktivnosti kojima je cilj odgovoriti na pitanje koliko je tržište rada u Istri fleksibilno i u kojoj je mjeri postojeća nezaposlenost strukturne prirode zbog nepodudaranja ponude i potražnje za radnom snagom, a u kojoj je ona stvarno posljedica gospodarske krize. U prva četiri mjeseca ove godine prema podacima HZZ-a u Istarskoj županiji nezaposlenost je povećana za 40 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, što je daleko najveći rast nezaposlenosti na godišnjoj razini u ovom razdoblju u Hrvatskoj (19,2% prosječan rast u RH). Dakle, ovi podaci pokazuju da je stanje u Istri alarmantno te da je potrebno hitno izvršiti analizu uzroka tog stanja. Naime, daljnji rast gospodarske aktivnosti u Županiji, zainteresiranost za ulagačke projekte i nove investicije ovise i o ponudi odgovarajuće radne snage i njenoj strukturi. Istovremeno, razvoj društva utemeljenog na znanju i gospodarskih sektora koji se zasnivaju na primjeni novih tehnologija i uvođenju inovacija ovise u velikoj mjeri o obrazovnom sustavu i o spremnosti svake vlasti, osobito one na lokalnoj razini da pomogne gospodarstvu baš u tom segmentu – obrazovanju, doškolovanju i cjeloživotnom učenju.
U analizi stanja navodi se kako je Istarska županija protekle godine za stipendiranje učenika i studenata utrošila 2,4 milijuna kuna. Na jesen je Županija odobrila novih 50 stipendija. Unatoč tome što su sredstva u 2011. godini planirana u iznosu od 2,7 milijuna kuna, ipak nisu dostatna za sve učenike i studente, njih 492 koji su prošle godine podnijeli zahtjeve za stipendije. Analiza pokazuje također kako jako mali broj jedinica lokalne samouprave koje uspijevaja stipendirati sve svoje studente. Prisutno je također i veliko šarenilo u kriterijima i visini studentskih stipendija između jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave očekuju zajednički model stipendiranja, kako bi u sinergiji sa Županijom ostvarile uvjete ravnomjernijeg i pravednijeg stjecanja prava na znanje.
Uvođenjem jedinstvenih mjerila i sustava solidarnosti oko nagrada i potpora za istarske studente stvaraju se osnove za pravednije stjecanje prava na znanje i uspjeh.
Istra mora postati zajednica sa snažnom društvenom kohezijom koja će jačati njenu unutarnju snagu i neovisnost prema utjecajima izvana. Moramo stvoriti zajednički sustav vrijednosti koji će se temeljiti na većoj suradnji, povezivanju, interakciji i stvaranju međusobnog povjerenja između svih segmenata i dijelova našeg društva, od poduzetnika, udruga, pojedinaca pa do predstavnika vlasti jedinica lokalne samouprave. Ovim se zaključkom stvaraju i uvjeti za postizanje tog cilja, kazao je Plinio Cuccurin.

Objediniti račune, povećati likvidnost dogovoriti bolje uvjete štednje

Objediniti račune, povećati likvidnost i dogovoriti bolje uvjete štednje i dobivanja pozajmica temeljem sklapanja ugovora Istarske županije s jednom poslovnom bankom na području Istarske županije, konačan je prijedlog Zaključka kojeg Plinio Cuccurin i Ladonjini vijećnici predlažu u svojoj interpelaciji. Interpelaciju je potpisalo svih osam vijećnika s Nezavisne županijske liste Plinija Cuccurina. Vijećnici traže da se sukladno poslovniku ovaj prijedlog uvrsti već na slijedeću sjednicu Županijske skupštine.
U obrazloženju zaključka kojeg predlažu na usvajanje županijskim vijećnicima uz ostalo kažu kako s obzirom na opće stanje u gospodarstvu i potrebu štednje na svim razinama kako bi se osigurale što veće uštede u proračunu Županije, smatraju da je potrebno uvoditi i sustavno provoditi sve oblike mjera štednje i racionalizacije te u tom smislu ispitati sve mogućnosti kojima se može postići taj cilj, uključujući i mjeru objedinjenog vođenja računa Županije i drugih pravnih osoba i jedinica lokalne samouprave.
Županijski vijećnici moraju najprije od župana zatražiti da izvrši analizu postojećeg stanja na žiro računima tijela Istarske županije, javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Istarska županija, te ispita interes jedinica lokalne samouprave za zajedničkim nastupom prema poslovnim bankama, a zatim da zatraži ponude od najmanje tri poslovne banke o objedinjenom vođenju žiro računa, uvjetima štednje i kreditiranja. Župan je dužan izvijesti Skupštinu o izvršenoj analizi, odnosno ponudama banaka, a sve s ciljem poticanja ekonomičnog, učinkovitog i djelotvornog upravljanja financijskim potencijalom Županije, pravnih osoba čiji je ona osnivač te jedinica lokalne samouprave.
Ladonjini vijećnici predlažu da rok za provedbu ovog zaključka bude 60 dana od njegove objave u Službenim novinama Istarske županije.

O B R A Z L O Ž E N J E

I PRAVNI TEMELJ

Pravni temelj za podnošenje konačnog prijedloga za donošenje akta i time pokretanje postupka za donošenje ovog Zaključka, te uvrštavanjem istog u dnevni red po hitnom postupku sadržan je u odredbama članka 43. Statuta Istarske županije („Službene novine Istarske županije“, br. 10/09), te odredbama članaka 68., 72.-74. i 92.-96. Poslovnika Skupštine Istarske županije. Budući da je odredbom čl. 11. Zakona o proračunu (”Narodne novine”, broj 87/08, 36/09 i 46/09) propisano da se proračunska sredstva moraju koristiti u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelom ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, ovim prijedlogom akta iskazuje se interes Županijske skupštine za primjenom navedenog načela.
Kako je ostvarivanje planiranog proračuna za 2010. godinu neizvjesno i to zbog više razloga, počevši od realnog stanja u kojemu se nalazi istarsko gospodarstvo, a što nije u dovoljnoj mjeri uvaženo pri donošenju proračuna, neočekivanog povećanja stope nezaposlenosti (40% u razdoblju prva četiri mjeseca 2010. u odnosu na prva četiri mjeseca 2009.) do mjera koje je donijela ili imaju namjeru donositi Vlada i Sabor RH, a kojima će se prihodi regionalnih i lokalnih jedinca samouprave smanjiti. Istovremeno, kako niti Mandatnim programom župana nisu obuhvaćene sve potrebne mjere štednje i racionalizacije poslovanja tijela lokalne samouprave, potrebno je dodatnim mjerama hitno djelovati kako bi se postigle uštede i racionaliziralo poslovanje županijskih tijela, trgovačkih društava u njezinom vlasništvu te jedinica lokalne samouprave u Istarskoj županiji i to na svim onim područjima gdje postoje mogućnosti štednje i racionalizacije poslovanja. Kako se ovim Zaključkom predviđaju mjere racionalizacije radi sprečavanja i otklanjanja poremećaja u izvršenju Proračuna, ispunjeni su uvjeti da se predloženi akt u smislu Poslovnika, može donijeti i po hitnom postupku.

II OCJENA STANJA

Odluka o izboru banke, kao i redovito savjetovanje u ostvarivanju lokalne samouprave s načelnicima/načelnicama i gradonačelnicima općina i gradova u Istarskoj županiji neposredna je ovlast Župana Istarske županije propisana odredbom čl. 65. stavka 7. i 10. Statuta Istarske županije (”Službene novine Istarske županije, broj 10/09).
Proračun Istarske županije za 2010. godinu nije u dovoljnoj mjeri akceptirao dubinu gospodarske krize i njezine posljedice, prvenstveno kada se radi o smanjenju gospodarske aktivnosti i rastu nezaposlenosti. Stoga se moraju poduzeti dodatne mjere u smjeru povećanja njegove održivosti odnosno on mora uključiti nove mjere štednje i racionalizacije. S obzirom na sadašnje gospodarsko stanje, potrebna je odlučnost i nužnost promjena u vođenju politike na razini Istarske županije, budući da sadašnje stanje proračuna ima stagnirajući karakter. Izmijenjena situacija u ukupnom okruženju - globalnom, europskom, hrvatskom traži da se Istarska županija, svjesna nove realnosti prilagodi nastaloj situaciji, što podrazumijeva promjene u pristupu vlastitom razvoju, društvenom i ekonomskom. To podrazumijeva aktivnije vođenje svih politika na koje mi sami možemo utjecati, a jedna o njih je i politika vođenja sredstava na računima pravnih osoba JLS i same Županije. Županija ima 70-tak proračunskih korisnika koji imaju račune u raznim bankama. Stavljanjem računa u jednu banku povećala bi se likvidnost i omogućili bolji uvjeti štednje i pozajmica. Ako bi se tome pridružio barem dio gradova i općina u Županiji pozitivni financijski učinci i uštede bili bi još veći.
Zbog navedenog, a imajući u vidu potencijale jedinica lokalne samouprave i Županije koje zajedno godišnje prihoduju 1.540.782.086,06 kuna (iz Izvješća o izvršenju proračuna za 2009. godinu st. 166. i 167.), bez drugih subjekata u svome vlasništvu (komunalnih poduzeća, lučkih uprava, županijske uprave za ceste, Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre, škola, zdravstvenih ustanove i dr.) ima značajni financijski potencijal za koji smatramo da nije u dovoljnoj mjeri iskorišten, odnosno, smatramo da Istarske županija zajedno sa navedenim subjektima može postići bolji položaj i bolje uvjete na financijskom tržištu.

Kroz objedinjeno vođenje računa moguće je uštedjeti oko 700.000,00 kuna na temelju kamata na depozite po viđenju – navedeni iznos može se u proračunu preusmjeriti za druge nužno potrebne namjene, primjerice poticanje zapošljavanja ili za socijalno ugroženi dio stanovništva. Istovremeno, to bi omogućilo i financiranje važnih infrastrukturnih projekata po povoljnim uvjetima jer bi Županija i tvrtke u njezinom vlasništvu zasigurno mogli dobiti bolji položaj i tretman velikih klijenata. To bi omogućilo lakše financiranje izgradnje komunalne infrastrukture u prioritetnim poslovnim zonama – povrat PDV. U ovom modelu mikrokreditiranje ide sa svim općinama i gradovima u Istarskoj županiji što znači svima jednake prilike za razvoj. Model se razlikuje sukladno razvojnim prioritetima navedene općine ili grada. Banka zbog objedinjenog računa daje povoljnu kamatu koju subvencioniraju u jednakim udjelima županija, općine i gradovi.
Zbog navedenog traži se od Župana da izvrši analizu postojećeg stanja, snimi interes jedinica lokalne samouprave za zajedničkim nastupom prema poslovnim bankama, da obavi razgovor sa svim poslovnim bankama, te da povratno izvijesti vijećnike o rezultatima razgovora, odnosno ponudama banaka kako objedinjenog vođenja računa tako i drugih uvjeta štednje i kreditiranja, sa ciljem ekonomičnog, učinkovitog i djelotvornog upravljanja financijskim potencijalom Županije.

III POTREBNA FINANCIJSKA SREDSTVA

Za provedbu ovog zaključka nisu potrebna dodatna financijska sredstva, već će se njegovom provedbom ostvariti značajne financijske pogodnosti za Proračun Istarske županije.

IV ROK IZVRŠENJA

Za provedbu ovog zaključka određuje se rok od 60 dana.

Tiskan 11. broj “Glasa Ladonje”

Iz tiska je izašao i 11. broj “Glasa Ladonje” i krenuo u distribuciju. Od 80 tisuća primjeraka koliko je tiskano dio će biti podijeljen u Istri, gdje su aktivisti Ladonje već zasukali rukave i nose ga od kuće do kuće, a dio je insertiran u 24 sata.
“Glas Ladonje” i ovoga će puta biti distribuiran i u Primorsko-goranskoj županiji zahvaljujući insertaciji u “Novi List”.
“Glas Ladonje” već tradicionalno donosi presjek dosadašnjeg rada ladonjaca, uvodnik predsjednika Plinija Cuccurina. Donosi također izjave ljudi iz Ladonje o tome što o Ladonji misle i zašto su joj se priključili. U “Glasu Ladonje” pročitajte i govor predsjednika Ive Josipovića, koji je ovu općinu posjetio 30. travnja, te reportažu sa snimanja emisije Hrvatska uživo i Euromagazin.
“Glas Ladonje” pogledajte ovdje

U subotu 29. svibnja redovna Skupština - pridružite nam se

U subotu 29. svibnja s početkom u 19.30 sati u Balama, u najljepšoj sportskoj dvorani na svijetu, dvije godine nakon osnivanja Ladonje bit će održana redovna Skupština. Na Skupštini će se govoriti o dosadašnjem radu, bit će podnijeto financijsko izvješće, a razgovarat će se i o izmjenama i dopunama Statuta te smjernicama za daljnji rad.
Nakon službenog dijela slijedi druženje. Pozivamo sve zainteresirane građane i prijatelje da nam se pridruže u subotu u Balama.

Spektakl uživo iz Bala

Prava fešta bila je danas u Balama, velik broj Baljana i njihovih uglednih gostiju okupio se na središnjem gradskom trgu odakle je u direktnom prijenosu išla emisija Hrvatska uživo i Euromagazin, dan uoči Dana Europe. Uigran tim HTv-a potrudio se da iz Bala na nacionalnu dalekovidnicu otputuju najljepši kadrovi ovoga mjesta, a Baljani su se potrudili pokazati najbolje što znaju.

Sve su to promatrali ugledni gosti - Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, Manuel Salazar, veleposlanika Kraljevine Španjolske, Alessandro Pignatti Morana Di Custoza, veleposlanika Talijanske Republike, mr.sc. Andrej Plenković, državni tajnik za europske integracije pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvoj Dolenec, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu stratgiju i koordinaciju fondova Europske unije, Avis Beneš, voditeljica Informacijskog centra EU, Pero Bilušić, načelnik Odjela za komunikacijsku strategiju, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te Juraj Jerin, iz Ureda državnog tajnika za europske integracije, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, te istarski župan Ivan Jakovčić.
Emisiju Hrvatske uživo i Euromagazina uživo vodili su - Maja Sever, Tina Šimurina, Robert Zuber i Nevena Rendeli, koja se javljala iz Pule.
Na gradskom trgu kušale su se i prave poslastice – iz Tinjana je stigao štand s pršutima, iz Višnjana su stigla izvrsna vina, poznatog vinara Polettija. Najveća atrakcija bila je velika padela u kojoj je Josip Pino Kuhar pripremao pljukance, ili kako ovdje kažu makarune sa šparogama. Za tu prigodu saznajemo skuhano je oko 30 kilograma makaruna, a dodano im je oko sedam kilograma šparuga, te sedam kilograma ombola i kobasica. Fešta je danas u Balama bila je spektakularna.

Deseti u nizu “Glas Ladonje”

Deseti u nizu “Glas Ladonje” nedavno je objavljen i podijeljen građanima Istarske i Primorsko-goranske županije. Već tradicionalno “Glas Ladonje” donosi presjek aktivnosti grana Ladonje, kao i poruku prvog čovjeka Ladonje Plinija Cuccurina.

Glas Ladonje možete pogledati ovdje

Pulska Ladonja dijelila cvijeće sugrađankama

Ni jaka bura koja danas puše u Puli nije omela dečke iz pulske Ladonje da ostvare svoj naum i razvesele svoje sugrađanke. Gradski vijećnik Mauricio Licul te članovi Ladonje Maurizio Rojnić i Filip Zoričić “oboružani” cvijećem jutros su svojim sugrađankama poželjeli sretan Dan žena. Nekoliko stotina ruža planulo je za manje od sat vremena. Zadovoljni su bili svi i Ladonjci koji su razveselili svoje sugrađanke i dame koje su dobile cvijet.

Cuccurin na valovima radio “Giardina”: Vrijeme Ladonje tek dolazi

Bilo Ladonje ima svoj takt i njegovi se kucaji samo pojačavaju, sve više ljudi nam se obraća sa željom da nam se priključi i zato mogu reći da vrijeme Ladonje i njenih ideja tek dolazi, kazao je prvi čovjek Ladonje Plinio Cuccurin, gostujući na valovima radio “Giardina” u emisiji “Drukčije” urednika i voditelja Željka Hrvata.
Cuccurin i Hrvat razgovarali su o netom potpisanoj Izjavi o prijateljstvu i suradnji s Akcijom mladih i Listom za Rijeku, a čuli smo i to kako će naredni mjeseci donijeti još potpisnika ove Izjave koju su do sada potpisale 33 nezavisne liste i udruge građana. Među njima je i deset potpisnika iz susjedne županije. U tijeku su razgovori s nezavisnim listama i udrugama građana s područja dalmatinske i slavonske županije te s predstavnicima iz Zagreba.
Cuccurin je govorio i o dvadeset godina IDS-a, gospodarstvu i najavljenim mjerama za pomoć, managerima u Remetincu, najavljenom, ali ne još i viđenom programu župana…
Emisiju “Drukčije” poslušajte na našim stranicama.

Sljedeća stranica »