Rosanda: U prijedlog županijskog proračuna za 2010. ne vidimo štednju i racionalizaciju

Ono što bismo željeli vidjeti u proračunu Istarske županije za 2010. godinu, a moram reći da u prijedlogu proračuna koji na narednoj sjednici Skupštine ide na prvo čitanje, ne vidimo je štednja i racionalizacija. Predlagali smo da se racionalizacija izvrši kroz spajanje pojedinih županijskih odjela, ali ni to ne vidimo. U više navrata smo govorili da bi trebalo centralizirati javnu nabavu, ulagati u razvojne projekte, objediniti projekte poslove i ljudski potencija na razini Županije i gradova i općina, te uvesti restriktivnu politiku zapošljavanja kao i transparentno nagrađivati najbolje. Želimo li stvoriti razvojno-socijalne proračune treba uvesti drukčiji model ponašanja prilikom izrade proračuna, jer neće biti znatnijeg oporavka niti u narednim godinama.To znači ući u svaku prihodnu stavku i analizirati barem dvije stvari: njezinu realnu vrijednost u 2010. – npr. ako slijedi vrhunac nezaposlenosti onda treba gledati koliko se proračuna puni od poreza i prireza, da li planirati da će prihod od tog poreza biti veći nego u 2009. ili možda niti neće biti porasta, a potom treba gledati i njezinu održivost u 2011. jer će se teško servisirati postojeće kreditne obveze. Ako gradovi, općine ili županija imaju kredite ili će ih uzimati ili će izdavati jamstva, onda treba voditi računa o tome da neće biti “spektakularnog” oporavka u 2011. Proračun ne treba bazirai na jednokratnim prodajama imovine, i upravo zbog toga treba pronaći i razvijati nove izvore prihoda, rekao je to na današnjoj konferenciji za novinare vijećnik Nezavisne liste Plinija Cuccurina u Županijskoj skupštini Alen Rosanda.
On je kazao kako je prijedlog proračuna za 2010. godinu za 24 milijuna kuna manji od rebalansiranog za 2009. pa je pitanje je li i takav realan, a bude li se radio rebalans proračuna onda će on opet ići na uštrb zdravstva i školstva.
O proračunu je govorila i članica Ladonje Iva Čulić koja je ukazala na činjenicu da se i za narednu godinu planira rast plaća u županijskim službama, iako je posljednjih godina povećano izdvajanje za intelektualne usluge. Tako je primjerice u 2008. godini za intelektualne usluge plaćeno 3,4 milijuna kuna, u 2009. godini za tu je namjenu izdvojeno 3,6 milijuna kuna, a u narednoj je godini za tu namjenu planirano čak 4,2 milijuna kuna.
- Mislimo da je unutar zaposlenika u županijskim odjelima moguće naći ljude koji mogu izvršiti poslove za koje se anagažiraju vanjski izvršitelji, rekla je Čulić i kazala kako je za plaće zaposlenika županije u 2008. godini izdvojeno 37,7 milijuna kuna, u ovoj godini to je naraslo za 22,3 posto, a za 2010. godinu iz proračuna bi trebalo izdvojiti još 8,2 posto sredstava više.
Čulić je ustvrdila kako su ove godine smanjene dotacije za Opću bolnicu Pula i to od planiranih 730 tisuća na 470 tisuća, dok se iz županijskog proračuna za tu namjenu u narednoj godini planira samo sto tisuća kuna. Zanimljiva je i konstatacija Čulić kako su sredstva planirana za izgradnju bolnice u ovoj godini smanjena sa 4,4 milijuna kuna na samo 686 tisuća, što iznosi smanjenje za 3,7 milijuna kuna, a u narednoj godini županijski proračun za izgradnju nove bolnice planira izdvojiti samo 800 tisuća kuna. Čulić se osvnula i na znatno povećanje stavke u proračunu za grafičke usluge i registracije vozila, u 2009. godini za tu je namjenu umjesto prvotno planiranih 575 tisuća kuna potrošeno 810 tisuća, a za narednu godinu planirano je utrošiti još deset tisuća kuna više - 820 tisuća.

U drugom dijelu konferencije za novinare Alen Rosanda je naglasio kako problemu zaštite okoliša u Istri treba pristupiti od početka i to izradom studije Strateške procjene utjecaja na okoliš koja je bila planirana u županijskom proračunu 2008. godine, ali nije napravljena, planirana je i za 2009. pa opet nije napravljena.
- Sada je u planu za 2010. godinu, a da je bila napravljena ranije, prije nego su nam se dogodio Rockwool, a u planu je gradnja Kaštijuna i Termoelektrane 3 sigurno bi se drugačije postupilo. Time bi problemi s kojima se danas susrećemo od početka bili postavljeni s jasnim mjerilima te se ne bi trebalo događati da se građani moraju samoorganizirati u borbi za zdrav život, a jedinice lokalne samouprave pregovarati s upraviteljima tih postrojenja da se osigura odgovarajući monitoring, dodatni filteri i ostale mjere zaštite okoliša i zdravlja ljudi, kazao je Rosanda.